Proizvodnja i Trgovina Badema
Gajenje badema ima važno mesto u svetskoj proizvodnji voća u ljusci. Dok je ukupna površina badema u svetu iznosila 1,7 miliona hektara u 2000. godini, ona se povećala za 7% u 2009. na 1,8 miliona hektara. Španija je na prvom mestu sa udelom od 34% u svetskoj proizvodnji badema. Slede je: SAD, Tunis i Iran.
SAD zauzima prvo mesto u svetskoj proizvodnji badema,sa udelom od 58%.U SAD-u, u Kaliforniji gdje su klimatski uslovi slični mediteranskoj klimi uzgajaju se bademi. Bademi se nisu gajili u Kaliforniji sve do 1900-ih kad su ih španski istraživači. doneli. Do šezdesetih godina prošlog veka, uzgajivači su otkrili da se bademi bolje uzgajaju na plodnim,dubokim i dobro dreniranim zemljištima uz navodnjavanje.Posle šezdesetih godina prošlog veka zasađeni su bademi umesto drugih biljnih kultura, a zemljište pod bademom je približno utrostručeno. Kao rezultat toga, došlo je do velikog povećanja proizvodnje.Godine 1977.proizvodnja badema u Kaliforniji premašila je proizvodnju Španije.Međutim, pad proizvodnje badema u Italiji i otvaranje Evropskog i Japanskog tržišta su ohrabrili Kalifornijsko tržište.U 2000. godini, osim što je bila jedini proizvođač badema u komercijalnom smislu, Amerika je postala vodeći svetski proizvodjač badema i najveći izvoznik.
Stanje u Turskoj
Badem je prilagođen klimatskim uslovima Turske i nalazi se među najbitnijim plodovima s tvrdom ljuskom. Pored toga što ima široku upotrebu, za razliku od drugog koštunjavog voća ima veću sposobnost adaptacije i rano daje plod, i zbog toga potražnja za proizvodnjom se povećava iz dana u dan.
U našoj zemlji, bademi se ne doživljavaju kao vrsta na kojoj se trebaju izvršavati kulturne transakcije. U poređenju sa drugim vrstama voća, stabla badema su lišena gotovo svih tehničkih procesa (rezidba, navodnjavanje, đubrenje, kontrola bolesti i štetočina, itd.). Zbog toga postoji čak i uverenje da bademi dobro rastu u sušnim predelima. Međutim, bademi, koji se smatraju graničnim stablima za rubove voćnjaka, ograničeni su u smislu rezidbe, đubrenja i navodnjavanja koji utiču na prinos i kvalitet.Poslednjih nekoliko godina,upotreba semena u gajenju badema se proširila na upotrebu sadnica te je postala široko rasprostranjena.
Do kraja 2012. godine gajenje badema se odvija na 131.000 hektara zemljišta u našoj zemlji. Egejsko, Mediteransko,Jugoistočna Anadolija i regioni Zapadne Marmare su regioni sa najvećim bademovim poljima. Samo u Egejskoj regiji ima 48% ukupnih polja badema.U podeli badema po pokrajinama, Muğla pokriva 23% ukupnih bademskih polja sa 30.000 hektara.Muğlu prati Manisa,Balikesir,Antalija i Mersin.Bademova polja ovih provincija čine 47% ukupnih bademovih polja sa 60.000 hektara.
U proizvodnji badema, na listi su prvi Egejski, Mediteranski, Zapadna Marmara i regioni jugoistočne Anadolije.Zapravo,dok Egejska i Mediteranska regija pokriva 61% ukupne proizvodnje badema, ova četiri regiona zadovoljavaju 78% ukupne proizvodnje badema. Međutim, važno je napomenuti da, i ako Egejska regija daje gotovo polovinu ukupnih prinosa badema, 38% ukupne proizvodnje se proizvodi u ovom regionu. Razlog za to je što je prosečan prinos po stablu u ovom regionu 16 kg što je manje u poređenju sa nekim drugim regionima.
Slično tome, ukupna količina badema u mediteranskoj regiji jednaka je gotovo polovini badema u Egejskoj regiji i sa proizvodnjom od 29% se približila proizvodnji u Egejskom regionu.Razlog tome je prosečan prinos po stablu u mediteranskoj regiji je 20 kg, što je iznad proseka u Turskoj koji je 16 kg.
U distribuciji proizvodnje badema na osnovu provincija, Muğla zadovoljava 13% ukupne proizvodnje badema sa 7.000 tona proizvodnje.Prate je Mersin, Antalya, Denizli, Isparta i Canakkale. Proizvodnja badema ovih provincija je polovina ukupne proizvodnje badema sa 27.000 tona. Ono što je ovde potrebno napomenuti je da, Muğla ima13% udela u proizvodnji sa 30.000 hektara,dok Mersin dobija 10% od ukupne proizvodnje badema sa 7.000 hektara.Razlog za to je prosečan prinos badema po stablu koji iznosi 20 kg u mediteranskoj regiji do 24 kg u Mersinu. Antalija, koja se nalazi u istom regionu, ima 9.000 hektara pod zasadima badema sa prosekom od 22 kg po stablu i zadovoljava 9% ukupne proizvodnje sa 5.000 tona proizvodnje badema.
Posljednjih godina, Ministarstvo šumarstva i vodoprivrede pridaje veliku važnost plantažama badema, i podstiče na pošumljavanje. Pa je tako, u posljednje dve godine uz podršku našeg Ministarstva pošumljeno je 9.000 hektara u Ankari i 4.000 hektara u Sanliurfi.
Specijalno Pošumljavanje Bademom u Turskoj
Količina i Distribucija Pošumljavanja Bademom po Tipovima Zemljišta
U našoj zemlji, uz podršku Ministarstva do sada, završena je posebna studija plantaže badema u približno 176.602 hektara zemlje i posađeno je oko 8.000.000 sadnica badema. Od toga je 27.296 hektara šumskih površina, 32.780 hektara trezor područja, i 16.526 hektara zemlje pod vlasništvom.
Podrške Koje Su Date za Specijalno Pošumljavanje Bademom
Naše Ministarstvo šumarstva i vodoprivrede ima za cilj da poveća količinu proizvodnje badema u našoj zemlji, te da omogući diversifikaciju ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima. Da poveća nivo prihoda naših građana koji žive u ruralnim područjima, da stvori nove mogućnosti zapošljavanja i poveća potrošnju badema u redovnoj ishrani. Poslednjih godina, u studijama pošumljavanja, bademu je dat poseban značaj.
Ministarstvo je obezbedilo seoskim licima i kreditnu podršku drugim pravnim licima za posebne plantaže badema, koje su do sada bile u našoj zemlji.Pored toga, šumske površine su dodijeljene besplatno za posebne plantaže badema, a zemljište Trezora je iznajmljeno od Ministarstva finansija po niskoj ceni.